
Srpska savremena umetnička scena
danas se nalazi u nezavidnoj, ali zanimljivoj
situaciji. Prepuštena neumitnim tokovima
savremenog art sistema i logici kapitala,
oslobođena balasta prošlosti i ratnih
devedesetih, ona se polako okreće sebi,
elementarnim egzistencijalnim pitanjima
i iznalaženju novih načina da se predstavi
u jednom širem evropskom i svetskom
okruženju. Rastrzana između autentičnosti,
doslednosti i realnosti novog vremena, ona
sporim koracima pokušava da pronađe
novi jezik i uključi se u globalne umetničke
tokove. Rečju, na prekretnici je.
Tranzicioni period u kojem se društvo nalazi neminovno se odražava i na funkionisanje umetničke scene. Nepostoja-nje tržišta i moderne zakonske regulative koja bi podsticala ulaganje u umetnost, dodatni su razlozi što govorimo samo o preživljavanju, a ne i o napretku umetnosti.
Imajući sve ovo u vidu, norveška telekomunikaciona kompanija Telenor odlučila je da formira kolekciju radova domaćih umetnika. Moderne kompanije grade svoj identitet, između ostalog, i kao kolekcionari radova savremenih umetnika, prenoseći tako poruku o spremnosti da idu ukorak sa novim idejama i novim društveni odnosima. Telenor nije izuzetak i slične kolekcije ima u svim zemljama u kojima posluje. Norveška kompanija na taj način izražava visok stepen društvene svesti o potrebi da deo profita ostvaren u jednoj sredini, toj sredini treba i da vrati različitim ulaganjima, prvenstveno u najugroženije sektore društva.
Kolekcija Telenor kompanije nema za cilj da predstavi aktuelno stanje na srpskoj umetničkoj sceni. Ona nije pravljena s određenim ciljem, ne obraća se jednom krugu ljudi i ne pretenduje da nadomesti nedostatak sličnih muzejskih kolekcija. Ona ne prati ni jednu liniju, nije orijentisana ni levo ni desno, niti politički ili ideološki obojena. Ona je, prevashodno, osmišljena i oformljena kao korporativna umetnička kolekcija koja treba da „živi“ u poslovnom, ali i u javnom prostoru.
Osnova kolekcije sadržana je u sentenci „Vidi dalje – umetnost i komunikacija“. Ona na najboji mogući način odražava razmišljanja i stavove Telenora kao multinacionalne kompanije koja, u skladu sa svojim poslovnim opredeljenjem, uvek gleda dalje i ide korak ispred vremena, ali i srpske umetnosti koja gleda u budućnost s nadom da je moguć ravnopravan dijalog i partnerski odnos sa svetom.
Tranzicioni period u kojem se društvo nalazi neminovno se odražava i na funkionisanje umetničke scene. Nepostoja-nje tržišta i moderne zakonske regulative koja bi podsticala ulaganje u umetnost, dodatni su razlozi što govorimo samo o preživljavanju, a ne i o napretku umetnosti.
Imajući sve ovo u vidu, norveška telekomunikaciona kompanija Telenor odlučila je da formira kolekciju radova domaćih umetnika. Moderne kompanije grade svoj identitet, između ostalog, i kao kolekcionari radova savremenih umetnika, prenoseći tako poruku o spremnosti da idu ukorak sa novim idejama i novim društveni odnosima. Telenor nije izuzetak i slične kolekcije ima u svim zemljama u kojima posluje. Norveška kompanija na taj način izražava visok stepen društvene svesti o potrebi da deo profita ostvaren u jednoj sredini, toj sredini treba i da vrati različitim ulaganjima, prvenstveno u najugroženije sektore društva.
Kolekcija Telenor kompanije nema za cilj da predstavi aktuelno stanje na srpskoj umetničkoj sceni. Ona nije pravljena s određenim ciljem, ne obraća se jednom krugu ljudi i ne pretenduje da nadomesti nedostatak sličnih muzejskih kolekcija. Ona ne prati ni jednu liniju, nije orijentisana ni levo ni desno, niti politički ili ideološki obojena. Ona je, prevashodno, osmišljena i oformljena kao korporativna umetnička kolekcija koja treba da „živi“ u poslovnom, ali i u javnom prostoru.
Osnova kolekcije sadržana je u sentenci „Vidi dalje – umetnost i komunikacija“. Ona na najboji mogući način odražava razmišljanja i stavove Telenora kao multinacionalne kompanije koja, u skladu sa svojim poslovnim opredeljenjem, uvek gleda dalje i ide korak ispred vremena, ali i srpske umetnosti koja gleda u budućnost s nadom da je moguć ravnopravan dijalog i partnerski odnos sa svetom.
- IZLAGAČI
- Mrđan Bajić
- Uroš Đurić
- Biljana Đurđević
- Aleksandar Rafajlović
- Lana Vasiljević
- Petar Mirković
- Branislav Nikolić
- Marko Stojanović
- Slavica Lazić Dundas
- Kristina Pantelić
- Miloš Nenković
- Aleksandar Maćašev
- Vladimir Perić
- Dejan Kaluđerović
- Srđan Marković Đile
- Branka Kuzmanović










